Iako Republika Hrvatska ima sve veći broj poslovnih subjekata nad kojima se pokreće stečajni postupak, broj poslovnih subjekata koji se opredjeljuju za stečajni plan je skroman. Štoviše, anegdotski dokazi ukazuju da će i broj subjekata koji će se opredijeliti na postupak predstečajne nagodbe biti skroman. Ovaj rad ima za cilj da preispita model reorganizacije kao općeprihvaćene mjere za sprečavanje likvidacijskog stečaja, iz perspektive domaćih propisa, ali i međunarodnih iskustava i primjera iz ovog područja. Pritom autori ne zanemaruju činjenicu da je institut stečajnog plana i predstečajne nagodbe dio stečajnog prava i da se pri poredbeno pravnoj analizi ove problematike moraju uzeti u razmatranje karakteristike stečajnog sustava kao cjeline, čimbenici koji utječu na njegovo oblikovanje, preduvjeti za njegovu učinkovitu primjenu kao i posljedice ekonomskih prilika u zemlji.
Naročite članek
Elektronski naslov
Sporočilo
S posredovanjem mojih osebnih podatkov soglašam, da se le-ti uporabijo za namen obravnave tega naročila.